Dvostruka nasljedno pravna transmisija
Umrli nasljednik ostavitelja je po samom zakonu postala nasljednik momentom smrti ostavitelja, pa je njen nasljedni dio postao dio njene imovine, a kada je i ona umrla u toku ostavinskog postupka tada imovinska vrijednost koju je ona naslijedila pripada njenim nasljednicima (dvostruka nasljedno pravna transmisija), zbog cega njeni nasljednici trebaju dati nasljednicke izjave da li se prihvataju nasljeđa na imovini koju je ona naslijedila iza ostavitelja, jer od toga ovisi odluka suda ko su nasljednici.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 17 0 O 002290 14 Gz, od 27.05.2014. godine)
Otuđivanje zajednicke imovine bracnih drugova
Okolnost sto je jedan od bracnih drugova otuđio zajenicku imovinu nije zapreka da se utvrdi da ta imovina predstavlja zajednicku imovinu bracnih drugova.
(Presuda Apelacionog suda Brcko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 043494 13 Gz, od 10.09.2014. godine)
Objavljivanje tuzbe – nacelo sto nizih troskova postupka
(clan 10. stav 2. Zakona o parnicnom postupku)
Pravo je parnicne stranke da trazi od suda da se objavljivanje tuzbe izvrsi u onim dnevnim novinama u kojima ce cijena te usluge biti jeftinija, cemu konvenira obaveza suda da odredi objavljivanje tuzbe u dnevnim novinama cija je cijena jeftinija, uz uslov da se radi o dnevnim novinama koje se distribuiraju u Republici Srpskoj.
(Rjesenje Okruznog suda u Banjaluci, broj: 71 0 Mal 055588 14 Gz, od 22.04.2015. godine)
Prethodno pitanje u sporovima za utvrđenje prava na isplatu otpremnine
Ostvarivanje prava na prijevremenu penziju na osnovu propisa koji su stupili na snagu nakon prestanka radnog odnosa nema karakter prethodnog pitanja u parnicnom postupku pokrenutom radi isplate otpremnine.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007070 12 Gz, od 09.01.2013. godine)
Primjena pravila o teretu dokazivanja
(clan 126. Zakona o parnicnom postupku)
Postojanje adekvatne uzrocnosti između postupka ljekara, odnosno medicinskog osoblja i stete uvijek dokazuje tuzitelj, odnosno osteceni.
(Presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 P 019379 13 Rev, od 23.03.2015. godine)
Grafolosko vjestacenje
(clan 1. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vjestacima Republike Srpske – „Sluzbeni glasnik Republike Srpske“, broj 68/08)
Vjestacenje svih vrsta dokumenata, potpisa, stampanih novcanica, daktiloskopije, spada u graficko-grafoskopsku oblast, a ne grafolosku oblast.
(Rjesenje Okruznog suda u Banjaluci, broj: 71 0 P 142467 15 Gz, od 9.aprila 2015. godine)
Dopustenost revizije
(clan 204. stav 3. Zakona o parnicnom postupku pred Sudom BiH)
Ako prvostepeni i drugostepeni sud imaju razlicite kriterije prilikom ocjenjivanja kada prvostepeno i drugostepeno rjesenje organa uprave cine pravno jedinstvo, a kada ne, moze se raditi o pravnom pitanju radi kojeg je revizija u smislu odredbe clana 204. Stav 3. Zakona o pranicnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Sluzbeni glasnik BiH“, br. 36/04, 84/07 i 58/13) dopustena. Ocjenjujuci pitanje dopustenosti revizije u skladu sa odredbama clana 204. Stav 3. ZPPa pred sudom BiH, revizijsko vijece je, u konkretnom slucaju, ocijenilo da pravno pitanje zbog kojeg je revizija izjavljena nije vazno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti ovisi odluka u konkretnom sporu, te je revizija nedopustena.
(Iz obrazlozenja Rjesenja Suda Bosne i Hercegovine, broj: S1 3 P 013710 15 Rev, od 12.05.2015. godine)
Naknada parnicnih troskova – uspjeh u sporu
(clan 386. stav 2. Zakona o parnicnom postupku)
Uspjeh u sporu se u konkretnom slucaju ne moze izraziti samo prostim matematickim omjerom ukupne povrsine nekretnine koje su predmet tuzbenog zahtjeva i povrsine nekretnina povodom kojih je tuzitelj uspio u sporu. Durgostepeni sud je pravilno imao u vidu i kvalitativni element, odnosno vrijednost pojedinih nekretnina, pri cemu nije bilo nuzno na te okolnosti provesti vjestacenje, kako to prigovara revident, nego se zakljucak mogao donijeti i na osnovu slobodne ocjene, rukovodeci se pravilima logike i zivotnog iskustva.
(Rjesenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 65 0 Ps 208027 14 Rev, od 28.11.2014. godine)
Predmet izvrsenja – zamjena kazne zatvora novcanom kaznom
Rjesenje suda o zamjeni kazne zatvora novcanom kaznom ne moze biti predmet izvrsenja prema pravilima Zakona o izvrsnom postupku („Sluzbeni glasnik Republike Srpske“, br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 67/13).
(Izvod iz rjesenja Okruznog suda u Banjaluci, broj: 73 0 Rs 016937 14 Rsz, od 19.01.2015. godine)
Hipoteka – pravo zaloznog povjerioca
(clan 32. Zakona o vlasnickopravnim odnosima, paragraf 1500. Austrijskog građanskog zakona – OGZ)
Steceno pravo vlasnistva dosjeloscu na nekretnini prije upisanog zaloznog prava – hipoteka ne moze osujetiti prava zaloznog povjerioca koji je, oslanjajuci se na nacelo povjerenja u zemljisne knjige, pribavio sebi takvo pravo jos prije nego je pravo vlasnistva dosjeloscu bilo uknjizeno.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 23 0 P 015197 12 Rev od 20.12.2012. godine)
Zakonska zatezna kamata
(clan 277. Zakona o obligacionim odnosima)
Zakonska zatezna kamata propisana u clanu 277. Zakona o obligacionim odnosima odnosi se na docnju u ispunjenju novcane obaveze koja proistekne iz jednog od izvora obligacije propisanih tim zakonom, pa kako pravo na penziju ne nastaje iz obligacionog odnosa to kasnjenje u isplati penzije ne daje pravo njenom korisniku na zateznu kamatu u smislu Zakona o obligacionim odnosima, niti takvo pravo korisniku pripada prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju.
(Presuda Okruznog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 128953 14 Gz od 19.5.2015. godine)
Zastarjelost potrazivanja naknade stete – dan nastanka stete
(clan 376. Zakona o obligacionim odnosima)
Kada se ima u vidu da je 10.10.1995. godine nestao prednik tuzilaca, da tuzioci sve do identifikacije njegovog mrtvog tijela 5.8.2010. godine nisu znali da li je ziv ili ne, pravilno se revizijom ukazuje da se datum identifikacije tijela prednika tuzilaca poistovjecuje sa danom njegove smrti kao danom nastanka stete.
(Rjesenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 75 0 P 019622 13 Rev od 19.5.2015. godine)
Odgovornost za stetu nastalu otklanjanjem posljedica stete
(clan 154. Zakona o obligacionim odnosima)
Ovdje je rijec o slucaju kada trece lice (medicinska ustanova) otklanja posljedice stete da bi se ona sanirala i uspostavilo pređasnje stanje, pa otklanjajuci stetu moze doci do toga da se prouzrokuje druga steta, ali kod odgovornosti za stetu i otklanjanja stete vazi princip da uciniocu ide na teret svaka dalja steta ako ta steta nastaje neizbjezno zbog preduzimanja mjera potrebnih za otklanjanje stete, ukoliko su te mjere razumne i osnovane.
(Presuda Okruznog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 079930 13 Gz 2 od 12.6.2014. godine)
Oslobođenje od odgovornosti za stetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti
(clan 177. Zakona o obligacionim odnosima)
Buduci da do nesrece ne bi doslo da je na pili postojala mehanicka zastita koja onemogucava kontakt ruke zaposlenika sa listom pile, te kako je do povrede doslo zbog propusta tuzenog (poslodavca) da postavi navedenu mehanicku zastitu, nije osnovan prigovor podijeljenje odgovornosti, a okolnost da se tuzitelj nije obracao poslodavcu da otkloni nedostatak na radnoj masini i da nije odbio rad iz razloga sto na masini nedostaje mehanicka zastita ne mogu se pripisati u krivnju tuzitelju, jer je obaveza tuzenog da obezbijedi potpunu sigurnost radnika na radu.
(Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 39 0 Rs 033016 14 Gz od 28.4.2015. godine)
steta od slijetanja motornog vozila na parking i udara u parkirano vozilo
(clan 178. Zakona o obligacionim odnosima)
Drugotuzeni je, kako proizlazi iz zapisnika o uviđaju, zbog brzine vozila neprilagođene uslovima i stanju puta ulaskom u lijevu krivinu izgubio kontrola nad vozilom i sletio udesno sa kolovoza na parking prostor koji se nalazi pored ulazne kapije u krugu kasarne i prednjim desnim dijelom vozila udario u zadnji dio vozila Golf II koje je bilo parkirano na parking prostoru, iz cega slijedi da do nezgode nije doslo sudarom motornih vozila u pokretu tako da nema mjesta primjeni clana 178. Zakona o obligacionim odnosima.
(Presuda Okruznog suda u Banjaluci, broj 71 0 P 079930 13 Gz 2 od 12.6.2014. godine)
Naknada stete – obicna steta i izmakla korist
(clan 185. u vezi sa clanom 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima)
Ukoliko je prilikom gradnje građevina doslo do protivpravnog zadiranja u tuđi zracni prostor, usljed cega vlasnik krivicom graditelja nije mogao koristiti svoju nekretninu u punom obimu, vlasniku pripada pravo na naknadu stete zbog umanjenja vrijednosti njegove nekretnine ili zbog gubitka koristi koju bi on ostvario po redovnom toku stvari.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 P 004072 13 Rev od 11.2.2014. godine)
Novcana naknada nematerijalne stete
(clan 200. Zakona o obligacionim odnosima)
Usljed zadobijenih povreda, kod tuzitelja je, prema nalazu vjestaka, nastupilo umanjenje zivotne aktivnosti od 17%, koje se ogleda u amputaciji krajnjeg clanka drugog prsta desne sake, amputaciji dva krajnja clanka treceg prsta desne sake, amputaciji krajnjeg clanka cetvrtog prsta desne sake, koje su dovele do ogranicene pokretljivosti zgloba između prvog i drugog clanka drugog i cetvrtog prsta u srednje teskom obliku, a u momentu povređivanja tuzitelj je trpio bol jakog intenziteta u trajanju od tri dana, srednjeg devet dana i lahkog 31 dan, te je pretrpio strah jakog intenziteta u trajanju od tri dana, strah srednjeg intenziteta od devet dana i lahkog intenziteta devet dana, sa tim sto je utvrđeno i da je zbog amputacije clanaka prstiju i oziljnih promjena na bataljcima nastupio srednji oblik naruzenosti lahko uocljiv drugim osobama. Te posljedice, imajuci u vidu da je tuzitelj mlada osoba od 35 godina, kao i umanjenje zivotne aktivnosti te intenzitet i duzina trajanja fizickih bolova, dusevnih bolova zbog straha i naruzenosti, daju dovoljno cinjenicne i pravne osnove za dosudu naknade po svim vidovima, pa je ovaj sud, imajuci u vidu da nema doprinosa tuzitelja nastaloj steti, smatrao da je adekvatna satisfakcija za pretrpljene dusevne bolove na ime umanjenja zivotne aktivnosti iznos od 8.500 KM, fizicke bolove iznos od 880 KM, dusevne bolove zbog pretrpljenog straha iznos od 660 KM, a na ime naruzenosti iznos od 6.000 KM, ukupno 16.040 KM, koji iznosi po misljenju ovog suda cine pravicnu naknadu u smislu odredbe clana 200. st. 1. i 2. Zakona o obligacionim odnosima i u skladu su sa stanovistem sudske prakse u slicnim slucajevima.
(Presuda Kantonalnog suda u Zenici, broj 39 0 Rs 033016 14 Gz od 28.4.2015. godine)
Naknada stete – pravicna novcana naknada za dusevne bolove
(clan 201. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima)
Prilikom određivanja visine pravicne novcane naknade za dusevne bolove koje djeca trpe zbog smrti roditelja relevantno je da li su se u momentu saznanja za smrt roditelja nalazili na vaspitanju i izdrzavanju kod roditelja.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 33 0 P 031903 14 Rev od 3.7.2014. godine)
Ugovor o kreditu – solidarna odgovornost za potrazivanje navedeno u mjenici i primjena odredaba Zakona o zirantima
(clan 48. stav 1. Zakona o mjenici, Zakon o zirantima – „Sluzbene novine Federacije BiH“, broj 100/13)
Imaocu mjenice odgovaraju svi solidarno, kako oni koji su mjenicu trasirali, tako i oni koji su je akceptirali, indosirali ili avalirali, pa zalbeni navodi tuzenog koji pobija postojanje obaveze iz mjenice zbog toga sto nije potpisao poseban ugovor o ziriranju nemaju utjecaja na zakonitost pobijane odluke. Zakonom o zirantima nije predviđena njegova retroaktivna primjena, pa se odredbe tog zakona ne mogu primijeniti na materijalno-pravne odnose koji su nastali prije njegovog stupanja na snagu.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 17 0 P 005016 14 Gz, od 16.7.2014. godine)
Opoziv ugovora o poklonu
(Paragraf 947. OGZ)
Odsustvo poklonoprimceve pomoci u izdrzavanju poklonodavca, pod uslovom da poklonodavac ima barem minimalna sredstva za zivot, nije razlog za opoziv ugovora o poklonu. Pod grubom nezahvalnoscu u smislu pravnog pravila iz paragrafa 947. OGZ podrazumijeva se povreda dobara poklonodavca (zivota, tijela, licnosti i imovine) koja se moze manifestovati u svakom ponasanju poklonoprimca kojim steti navedenim dobrima i koje ne mora muzno imati obiljezja krivicnog djela.
(Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 72 0 P 003708 13 Rev od 22.4.2015. godine)
Sunosioci stanarskog prava
(clan 19. Zakona o stambenim odnosima)
Zakljucenjem braka i zivotom u bracnoj zajednici u stanu bracni partner, u skladu s odredbom clana 19. stav 2. Zakona o stambenim odnosima, stekao je svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira sto je drugi bracni partner zakljucio ugovor o koristenju tog stana prije sklapanja braka. Trajnim prestankom koristenja tog stana bracni partner je, u skladu s odredbom clana 19. stav 3. Zakona o stambenim odnosima, izgubio svojstvo sunosioca stanarskog prava bez obzira sto brak nije razveden.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 007754 14 Rev od 6.5.2014. godine)
Zasticeni stanari
(clan 2. stav 2. i cl. 55. do 58. Zakona o stambenim odnosima)
Uspostavljanje ravnoteze i proporcionalnosti između legitimnih interesa vlasnika stanova i zasticenih stanara ne moze se izvrsiti kroz institut naknade stete i izgubljene koristi.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 179544 13 Rev od 11.2.2014. godine)
Primjena pravila o polnoj zastupljenosti zaposlenih pri zasnivanju radnog odnosa ili unapređenja
Princip polne zastupljenosti kandidata pri zasnivanju radnog odnosa ili unapređenju putem internog oglasa moguce je primijeniti iskljucivo u situaciji kada su kandidati razlicitog pola ostvarili jednake uslove.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: Gz-98/10 od 29.9.2010. godine)
Intervju kao kriterij za ocjenjivanje kandidata za prijem u radni odnos ili unapređenje
Komisija za izbor ili za unapređenje moze ocijeniti kandidata nakon obavljenog intervjua i ocjenu ubrojati prilikom donosenja konacne ocjene samo ukoliko je podzakonskim aktima poslodavca intervju propisan kao jedan od kriterija za ocjenjivanje kandidata.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: S1 3 P 003584 13 Gz od 7.5.2013. godine)
Automatska transformacija radnog odnosa na određeno vrijeme u radni onos na neodređeno vrijeme
(clan 19. stav 4. Zakona o radu)
Radni odnos na određeno vrijeme se automatski transformira u radni odnos na neodređeno vrijeme protekom dvogodisnjeg neprekidnog rada ili nakon sto je proteklo vise od dvije dogine rada kod istog poslodavca, pa s obzirom na to da je u konkretnom slucaju utvrđeno da su tuzitelji kod tuzenog radili duze od dvije godine na osnovu ugovora o radu na određeno vrijeme, a imajuci u vidu sadrzaj odredbe clana 19. stav 4. Zakona o radu, osnovan je zahtjev tuzitelja za utvrđivanjem da je njihov ugovor o radu od 1.12.2006. prerastao u ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj 42 1 Rs 000326 15 Rev2 od 14.5.2015. godine)
Dodaci na placu po Opcem kolektivnom ugovoru
(clan 87. Zakona o policijskim sluzbenicima Kantona 10, clan 12. Opceg kolektivnog ugovora)
Dodatak za posebne uslove rada na određenim radnim mjestima iz clana 87. Zakona o policijskim sluzbenicima ne iskljucuje ostale naknade u skladu sa clanom 12. Opceg kolektivnog ugovora.
clan 87. Zakona o policijskim sluzbenicima se odnosi na određena radna mjesta, a svi ostali dodaci se odnose na place zaposlenika bez obzira na radno mjesto.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 68 0 Rs 012752 13 Rev od 17.10.2013. godine)
Primjena Granskog kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva
(clanovi 40. i 41. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine)
Odluke Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine djeluju od momenta objavljivanja u sluzbenim glasilima (ex nunc).
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Rs 036154 12 Rev od 5.7.2012. godine)
Obracun visine osnovne place
(OKU za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine – Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Kolektivni ugovor za djelatnost srednjeg obrazovanja u Tuzlanskom kantonu)
Visina osnovne place se ne moze obracunavati koristenjem osnovice i koeficijenta iz kolektivnog ugovora razlicitog nivoa (osnovice iz OKU za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, a koeficijent iz Kantonalnog ugovora za djelatnost srednjeg obrazovanja). Za obracun se koriste parametri iz KU istog nivoa ili kantonalnog ili federalnog, a ne kombinirano.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 002411 12 Rev, od 22.4.2014. godine)
Naknada za porodiljsko odsustvo sudija i tuzilaca
(clan 12. Zakona o placama i drugim naknadama sudija i tuzilaca u Federaciji BiH, clan 125. stav 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH)
Sudije i tuzioci u Federaciji BiH pravo na naknadu za porodiljsko odsustvo ostvaruju po kantonalnim propisima u oblasti djecije zastite.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 45 0 P 005296 09 Rev, od 22.3.2011. godine)
Ulaganje u posebnu imovinu bracnog druga
(clan 251. stav 1. Porodicnog zakona)
Kako je tuzena u momentu zakljucenja braka bila vlasnik spornog zemljista i imala na njemu u potpunosti izgrađen stambeni objekat, adaptacije ucinjene u toku braka na tom objektu ne daju tuzitelju pravo na utvrđenje stvarnog prava na objektu, jer izvrsene adaptacije ne mijenjaju sustinu samog objekta niti su takve vrijednosti da bi tuzitelj zbog toga imao pravo na utvrđenje stvarnog prava, a sve to zbog toga sto bi samo ulaganja, koja bi prema njihovoj prirodi i vrijednosti do te mjere promijenila sustinu ranijeg objekta da bi to bio u potpunosti novi objekat, mogla davati pravo tuzitelju da zbog ulaganja u posebnu imovinu tuzene ostvaruje eventualno stvarno pravo.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 23 0 P 003741 13 Gz2 od 21.2.2014. godine)
Ugovor o dozivotnom izdrzavanju – kada se moze smatrati kao ugovor o poklonu
(clan 120. Zakona o nasljeđivanju)
Ugovor o dozivotnom izdrzavanju je teretno-aleatorni ugovor kojim se primalac izdrzavanja obavezuje ostaviti davaocu izdrzavanja određenu imovinu, a davalac izdrzavanja se obavezuje da ce primaocu izdrzavanja, sve do njegove smrti pruziti ugovorene usluge (njega, briga, lijecenje, sahrana i slicno), pri cemu je izvjesna samo vrijednost datog od strane primaoca izdrzavanja dok je, u momentu zakljucenja ugovora, neizvjesna vrijednost ugovorenih usluga koje ce dati davalac izdrzavanja, jer ona ovisi o cinjenici smrti, cije nastupanje s apsolutnom sigurnoscu niko ne moze predvidjeti, pa je eventualno nepostojanje jednake vrijednosti davanja dio prirode ovog ugovora na koje su njegovim zakljucenjem pristale obje strane, zbog cega u pravilu nije moguce ovaj ugovor tretirati kao darovni samo zbog toga sto nije ostvaren ekvivalent vrijednost. Samo izuzetno, kad je vec u momentu zakljucenja ugovora bilo potpuno sigurno da date usluge u izdrzavanju nece ni u najmanjoj mjeri pokriti vrijednost datog, kao naknadu za izdrzavanje i kad je izdrzavanje trajalo izuzetno kratko, onda se ovakav ugovor moze tretirati kao darovni ugovor.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 20 0 P 021307 14 Gz od 18.4.2014. godine)
Kolektivna tuzba za utvrđivanje diskriminacije
(clan 17. i clan 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije)
Kolektivnu tuzbu za utvrđenje diskriminacije mogu u svojstvu tuzitelja pokrenuti organizacije koje same nisu zrtve povrede prava, vec postupak vode na osnovu zakonskog ovlastenja iz clana 17. Zakona o zabrani diskriminacije.
Rokovi propisani clanom 13. stav 4. Zakona o zabrani diskriminacije su u slucaju kontinuiranih diskriminacija neprimjenjivi!
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 Ps 085653 13 Rev od 29.8.2014. godine)
Neovlastena upotreba zasticenog ziga
(clanovi 69. i 136. Zakona o industrijskom vlasnistvu u BiH, clan 69. stav 1. Zakona o zastiti intelektualne svojine)
Imajuci u vidu da je tuzeni registrovao preduzece i izdavao reklamne letke s adresom web-stranice pod istim nazivom pod kojim je tuzilac zastitio znak koji se moze graficki prikazati i koji je podoban za razlikovanje roba, odnosno usluga jednog ucesnika u privrednom prometu od istih ili slicnih roba, odnosno usluga drugog ucesnika u privrednom prometu, cime je tuzilac postao imalac iskljucivog prava industrijskog vlasnistva, sud je usvojio njegov tuzbeni zahtjev te zabranio tuzenom da koristi navedeni zasticeni robni znak u njegovom verbalnom i grafickom obliku, ali je odbio zahtjev tuzioca za naknadu stete po osnovu neovlastene upotrebe njegovog zasticenog ziga jer je utvrđeno da tuzeni nije ostvario promet dovoljan za pokrice operativnih rashoda te da nema dokaza da je koristenjem spornog naziva zasticenog zigom tuzeni istvario pozitivan finansijski rezultat u periodu koristenja spornog naziva u imenu firme.
Presuda Opcinskog suda u Tuzli, broj: 032-0 –Ps-09-000 536 od 22.10.2010. godine)
Sukob nadleznosti
(clanovi 28. stav 1, 30. stav 1, 32, 40. i 45. Zakona o parnicnom postupku)
U slucajevima kada radnik pravnog lica iz clana 5. stav 3. Zakona o stecajnom postupku ima pravosnaznom presudom utvrđena potrazivanja prema tom pravnom licu, a stecajni postupak nije otvoren zbog toga sto nije dao saglasnost federalni ministar energetike i rudarstva i kada je pokrenut izvrsni postupak protiv Federacije BiH (kao trece osobe) sa pozivom na odredbu clana 5. stav 5. Zakona o stecajnom postupku stoji opca mjesna nadleznost suda za suđenje u ovim sporovima u smislu clana 28. stav 1. u vezi sa clanom 30. stav 1. ZPPa.
(Rjesenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 65 0 P 450420 14 R od 30.9.2014. godine)
Odbacivanje tuzbe
(clan 67. stav 1. tacka 2. Zakona o parnicnom postupku u vezi sa clanom 115. Zakona o stecajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine)
Rok za podnosenje tuzbe propisan odredbom clana 115. Zakona o stecajnom postupku Federacije BiH je prekluzivan pa propustanje istog ima za posljedicu odbacivanje tuzbe u skladu sa odredbom clana 67. stav 1. tacka 2. Zakona o parnicnom postupku.
(Rjesenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 64 0 Rs 025343 14 Rev od 02.09.2014. godine)
Odbacivanje tuzbe
(clan 84. Zakona o parnicnom postupku)
cinjenica da advokat nije pristupio na rociste iz razloga sto je tog dana imala raspravu na drugom predmetu kod drugog organa, nije opravdan razlog izostanka sa zakazanog rocista u ovoj pravnoj stvari jer je tuzitelja mogao zastupati i drugi advokat, koga je tuzitelj također opunomocio da ga zastupa u ovoj parnici, ili neki drugi advokat po osnovu zamjenicke punomoci, pa okolnost da je jedan od punomocnika tuzilacke strane bio sprijecen da pristupi na rociste jer je imao zakazanu raspravu u drugom predmetu nije prepreka za donosenje rjesenja da se tuzba smatra povucenom.
(Rjesenje Vrhovnog suda Republike Srpske, broj 73 0 P 001086 15 Rev od 12.05.2015. godine)
Odluka o troskovima postupka donesena bez odrzavanja rocista
(clan 4, u vezi s odredbama cl. 99. i 228. Zakona o parnicnom postupku)
Kad odlucuje o troskovima postupka, sud ne mora odrzati rociste prije podnosenja odluke, pa nije doslo do povrede odredbe clana 4. u vezi s odredbama cl. 99. i 228. Zakona o parnicnom postupku samo zbog toga sto je pobijana odluka donesena bez odrzavanja rocista.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 18 0 P 012306 14 Gz2, od 16.7.2014. godine)
Dokazi
(clan 7. stav 1, clan 123. i clan 207. stav 1. Zakona o parnicnom postupku)
Nalaz i misljenje vjestaka koji je dat za potrebe krivicnog postupka, koji je rjesenjem parnicnog suda uvrsten u dokazni materijal i kojeg je vjestak medicinske struke naveo kao sastavni dio dokumentacije koju je koristio za potrebe vjestacenja, ne predstavlja novi dokaz vec element procesne građe koji je u svojoj cjelini omogucio vjestaku iznosenje potpunog nalaza i misljenja.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 32 0 P 166922 13 Rev, od 14.1.2014. godine)
Ponavljanje postupka
(clan 255. tacka 1. u vezi sa clanom 357. Zakona o parnicnom postupku)
Pravosnazno zavrsen postupak moze se na prijedlog stranke ponoviti samo ako je pri donosenju odluke sudjelovao sudija koji je po zakonu morao biti izuzet u smislu odredbe clana 357. tacke 1. do 4. Zakona o parnicnom postupku. Postojanje drugih oklonosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije predstavlja relativni razlog za izuzece iz clana 357. tacka 5. Zakona o parnicnom postupku, koji ne mogu biti osnov za ponavljanje postupka ukoliko sudija prethodno nije bio rjesenjem izuzet od suđenja.
(Rjesenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 43 0 P 085814 14 Rev, od 10.7.2014. godine)
Punomocje
(clan 295. stav 2. i clan 378. tacka 2. Zakona o parnicnom postupku)
Smrcu statutarnog zastupnika pravnog lica ne prestaje punomocje za zastupanje navedenog pravnog lica dato punomocniku advokatu od strane umrlog zastupnika.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 68 0 Ps 008553 13 Rev od 14.1.2014. godine)
Jedinstveni suparnicari
(clan 366. Zakona o parnicnom postupku)
Kada je tuzbeni zahtjev upravljen na pobijanje, odnosno opoziv kupoprodajnog ugovora, onda je neophodno da tuzbom budu obuhvacene sve ugovorne strane, bilo na aktivnog ili na pasivnoj strani, s obzirom da odluka o tuzbenom zahtjevu ima jednak ucinak na sve ugovorne strane (jedinstveni suparnicari), a takav materijalno-pravni odnos određuje i nuznost uspostave procesne zajednice u parnicnom postupku.
(Kantonalni sud u Bihacu, broj: 23 0 P 005804 14 Gz, od 16.7.2014. godine)
Izvrsna isprava
(clan 23. Zakona o izvrsnom postupku)
Rjesenje o izvrsenju je pravilno samo ukoliko je saglasno izvrsnoj ispravi i ako je u njenim granicama kako u pogledu licnosti trazioca izvrsenja i izvrsenika, tako i u pogledu cinidbe na koju je obavezan izvrsenik, a to znaci da se rjesenjem o izvrsenju moze odrediti izvrsenje samo u granicama izvrsne isprave, odnosno samo u obimu obuhvacenom izvrsnom ispravom.
(Rjesenje Opcinskog suda u Mostaru, broj: 58 0 I 130576 13 I, od 11.9.2013. godine)
Priznanje strane sudske odluke
(clan 87. Zakona o rjesavanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u određenim odnosima)
Pored potvrde o pravomocnosti, podnositelj zahtjeva je duzan podnijeti i potvrdu o izvrsnosti strane sudske odluke samo za slucaj da se radi o prijedlogu za izvrsenje strane sudske odluke.
(Rjesenje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 08 0 V 001979 14 Gz od 19.5.2014. godine)
Usmeni testament – prosuđivanje postojanja izuzetnih prilika
clan 76. Zakona o nasljeđivanju https://www.advokat.attorney/
U interpretaciji navedene zakonske odredbe sudska praxa je zauzela stav da pojam „izuzetne prilike“ obuhvata sve okolnosti objektivne i subjektivne prirode zbog kojih testator nije bio u mogucnosti napraviti pismeni testament , a da li su takve prilike postojale prosuđuje sud od slucaja do slucaja, pri tome postojanje izuzetnih prilika treba prosuđivati prema trenutku izjave usmenog testamenta ,a ne prema vremenu prije ili poslije toga.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 000535 14 Rev 2, od 30.10. 2014.g.)
Pravna priroda menadzerskog ugovora o radu i posljedice raskidanja ugovora na radnopravni status
Menadzerski ugovor o radu po svojoj prirodi je obligacionopravni ugovor sa elementima radnopravnog odnosa. U slucaju raskida menadzerskog ugovora licu, koje prije zakljucenja ugovora nije bilo u radnom odnosu kod poslodavca, ne pripada pravo da zahtijeva nastavak radnopravnog statusa i raspoređivanje na druge poslove i radne zadatke.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007863 13 Gz 2, od 16.01.2014. godine)
Diskriminatorska odredba Granskog kolektivnog ugovora
clan 76. Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika u oblasti rudarstva u Federaciji BiH, clan 5. stav 1. i clan 10. stav 2. Zakona o radu
Odredba granskog kolektivnog ugovora, iz cije sadrzine proizilazi da su prava iz tog ugovora rezervisana iskljucivo za zaposlenike koji su clanovi sindikata koji je potpisnik tog ugovora, je diskriminatorska i kao takva apsolutna nistava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 33 0 P 004791 13 Rev, od 09.01.2015. godine)
Pravo supruznika na otkup stana
clan 10. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo
Pravo tuziteljice i njenog supruga na stanu iz osnova dugorocnog zakupa stana prema odredbama Zakona o stanovanju R. Srbije, koji stan su bracni drugovi otkupili od zakupodavca pod posebnim uslovima povoljnijim od trzisnih, odgovara pravu koje se moze izjednaciti sa stanarskim pravom, a sto je smetnja za otkup stana u Federaciji Bosne i Hercegovine prema odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: 58 0 P 900694 13 Rev 2, od 21. 11.2013. godine)
Privredno pravo – pravicna trzisna vrijednost dionica
clan 253. stav 1. u vezi sa stavom 4. tacka 1. Zakona o privrednim drustvima i clan 39. Međunarodnog racunovodstvenog standarda
Pravicna trzisna vrijednost dionica u slucaju kada nije bilo prometa dionica na berzi (aktivnog trzista) u periodu od dana objavljivanja datuma odrzavanja skupstine do datuma odrzavanja skupstine se određuje na osnovu odredbi koje se odnose na neaktivno trziste, primjenom tehnike procjene. Dakle, uzima se prosjek prometa dionica za cijeli period prometa zatvorenog tipa cija je vrijednost utvrđena od strane skupstine.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 51 0 Ps 022257 13 Rev, od 26.12.2013. godine)
Ugovor o novcanom depozitu
clan 1035. Zakona o obligacionim odnosima „Sluzbeni list SFRJ“ br. 29/8 i 57/89, te „Sluzbeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 3/93 i 3/03 – u daljem tekstu ZOO
Prema navedenoj zakonskoj odredbi ugovor o novcanom depozitu je zakljucen kada se banka obavezala da primi, a deponent da polozi kod banke određeni novcani iznos. Ovim ugovorom banka stice pravo da raspolaze deponovanim novcem i duzna je da ga vrati prema uslovima predviđenim ugovorom.
(Presuda Okruznog suda u Banjaluci, broj: 71 0 P 030904 15 Gz, od 9.4.2015. godine)
Ugovor o građenju – odredba o nepromijenjenosti cijena i primjena obicaja
clan 637. Zakona o obveznim odnosima, clan 21. Zakona o obligacionim odnosima
Kada je ugovoreno da se cijena radova nece mijenjati u slucaju da se poslije zakljucenja ugovora povecaju cijene elemenata na osnovu kojih je ona određena, izvođac moze i pored takve ugovorne odredbe zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata povecale u tolikoj mjeri da bi trebalo da cijena radova bude veca za vise od 10%, ali u takvom slucaju izvođac moze zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi 10%, osim ako je do povecanja cijena elemenata doslo poslije njegovog dolaska u docnju. Pogresan je zakljucak drugostepenog suda da nema mjesta primjeni posebnih uzansi o građenju nakon stupanja na snagu zakona o obligacionim odnosima kojom je propisano da su ucesnici u pravnom prometu duzni postupati u skladu sa dobrim poslovnim obicajima, pa kako posebne uzanse kao obicaji postoje i danas se koriste u praksi, a ugovorne strane nisu izricito niti precutno iskljucile njihovu primjenu niti su uzanse u suprotnosti sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima (cl. 636. i 637.), to pozivanje prvostepenog suda na posebne Uzanse o građenju ne predstavlja pogresnu primjenu materijalnog prava.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: 58 0 Ps 058030 12 Rev, od 29.4.2014. godine)
Naknada nematerijalne stete zbog neosnovanog lisenja slobode
cinjenica da je tuzitelj prije određivanja pritvora zauzimao visokorangirane pozicije u organima vlasti nije poseban osnov za naknadu stete, nego je okolnost koja se cijeni u odnosu na ugled koji je uzivao u javnosti prije pritvaranja. Intenzivno medijsko pracenje krivicnog postupka u kome je tuzitelj bio jedan od okrivljenih, broj i sadrzaj napisa, nije poseban osnov za odmjeravanje visine naknade stete, nego okolnost koja se cijeni u sklopu drustvenog bola pretrpljenog zbog objavljivanja licnog imena okrivljenog.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH broj: Gz-161/10, od 09.03.2011. godine)
Podijeljena odgovornost za stetu u saobracajnoj nezgodi
Okolnost da je vozac vozila osiguranog kod tuzitelja pravosnaznom presudom kriivcnog suda proglasen krivim za navedenu stetnu radnju ne iskljucuje mogucnost stavljanja prigovora podijeljene odgovornosti, pa se stoga vjestak u parnicnom postupku morao ograniciti na postojanje uzrocno-posljedicne veze između stetne radnje vozaca vozila osiguranog kod tuzitelja i nastale posljedice (stete) onako kako je utvrđena izrekom krivicne presude i trebao se samo izjasniti o propustima oba vozaca koji su u uzrocnoj vezi sa nastankom stete.
(Rjesenje Apelacionog suda Brcko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 Ps 007741 13 Pz, od 02.09.2014. godine)
Naknada stete – odgovornost uslijed teroristickih akata, javnim demonstracija ili manifestacija
clan 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima
Odlucna cinjenica za utvrđivanje pasivne legitimacije po odredbi clana 180. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima je ciji su organi po vazecim propisima bili duzni da sprijece akte terora i nasilja.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 56 0 P 019968 12 Rev, od 12.12.2013. godine)
Osnov odgovornosti za stetu nastalu od minskoeksplozivnih sredstava
Za stetu nastalu u procesu uklanjanja minskoeksplozivnih sredstava koju provodi centar za ukljanjanje mina u BiH, Bosna i Hercegovina odgovara po principu objektivne odgovornosti, jer taj proces ima karakter opasne djelatnosti. Za stetu koja nije nastala u vezi s tim procesom, Bosna i Hercegovina odgovara po principu subjektivne odgovornosti, odnosno krivice.
(Presuda Apelacionog odjeljenja Suda BiH, broj: S1 3 P 007844 13 Gz, od 06.09.2013. godine)
Naknada stete odgovornost pravnog lica za stetu koju prouzrokuje njegov organ
clan 172. Zakona o obligacionim odnosima, clan 78. Zakona o upravi, clan 108. Zakona o radnim odnosima i placama sluzbenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine
Niti jedna odredba naseg pozitivnog prava, pa tako ni odredba clana 172. Zakona o obligacionim odnosima, ne propisuje namjeru ili grubu nepaznju kao posebnu pretpostavku za postojanje nezakonitog ili nepravilnog rada tijela organa uprave. Nezakonit ili nepravilan rad treba shvatiti kao ponasanje suprotno zahtjevu koji bi u javnom interesu valjalo ostvariti normalnim obavljanjem sluzbe ili djelatnosti ili kao onaj rad kod koga postoji znacajno odstupanje od uobicajenog postupanja, pri cemu nije neophodno postojanje volje ili pristanka na nanosenje stete trecim licima.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 53 0 P 006887 13 Rev, od 15. 07. 2014. godine)
Medicinska greska
clan 137. stav 1. Zakona o zdravstvenoj zastiti FBiH, clan 154. stav 1. i clan 170. Zakona o obligacionim odnosima
Medicinska greska podrazumijeva nesavjesno postupanje ljekara, medicinske sestre, farmaceuta, zdravstvenih terapeuta i drugih medicinskih radnika koji se brinu o zdravstvenoj zastiti pacijenata, odnosno građana.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 43 0 P 019379 13 Rev, od 23.03.2015. godine)
Naknada stete – odgovornost po osnovu krivice
clanovi 154., 158. i 173. Zakona o obligacionim odnosima
Pozivanje na sluzenje vojnog roka ili samo sluzenje vojnog roka ne moze se smatrati stetnom radnjom, kao sto ni okolnost da se dusevna kod tuzitelja ispoljila za vrijeme sluzenja vojnog roka, sama po sebi, ne moze zasnovati odstetnu odgovornost Federacije Bosne i Hercegovine, ukoliko ta bolest nije prouzrokovana odnosom nadleznih prema ostecenom za vrijeme sluzenja vojnog roka ili nekom traumom, odnosno stresnom situacijom za koju bi odgovarala Federacija.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 39 0 P 002222 14 Rev, od 10.07.2014. godine)
Jednostrani raskid ugovora prije podnosenja tuzbe
clanovi 357. do 358. ZOO u vezi sa clanom 54. stav 1. ZPP-a
Kada tuzilac prije podnosenja tuzbe obavijesti tuzenog da jednostrano raskida zakljucene ugovore, onda ne moze u tuzbi traziti da se konstitutivnom presudom suda raskinu ugovori jer takav zahtjev nema utemeljenje u materijalnom pravu. Kod takvog stanja stvari tuzillac jedino moze traziti da se presudom suda utvrdi da su ugovori raskinuti kako bi se među strankama otklonilaneizvjesnost u pogledu postojanja ugovornog odnosa.
(Presuda Kantonalnog suda u Tuzli, broj: 32 0 Ps 022492 14 Pz, od 16.03.2015. godine)
Vrsenje prava zadrzavanja
clan 286. Zakona o obligacionim odnosima
Pravo retencije je akcesorno pravo koje zavisi od postojanja dospjelog, utuzivog i osnovanog potrazivanja posjednika stvari prema vlasniku, koji zahtijeva predaju stvari. Kako je zahtjev revidenta za isplatu izvrsenih ulaganja i troskova u poslovni prostor pravomocno odbijen kao neosnovan, to je neosnovano njegovo pozivanje na pravo retencije predmetnog poslovnog prostora.
(Presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 32 0 Ps 023140 14 Rev, od 28.11.2014. godine)
Ugovorena i zakonska zatezna kamata
clan 277. Zakona o obligacionim odnosima
Propust tuzitelja da prvostepenom sudu ukaze o kojoj vrsti kamata se radi, odnosno njegov propust da sudu dokaze nacin njihovog obracuna, pored propusta u pogledu nedokazanosti perioda obracuna, s obzirom na naprijed ukazanu ocitu nesuglasnost sa provedenim dokazima cine tuzbeni zahtjev tuzitelja u tom dijelu neosnovanim.
(Presuda Apelacionog suda Brcko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 036757 13 Gz, od 19.09.2014. godine)
Sticanje bez osnova
clan 210. Zakona o obligacionim odnosima
Tuzbeni zahtjev se identificira po petitu tuzbe i po cinjenicama na kojima se tuzbeni prijedlog zasniva, pa imajuci u vidu da je tuzitelj u ovoj parnici tuzbeni zahtjev formulirao na nacin da od suda trazi da tuzene obveze na uspostavu pređasnjeg posjedovnog stanja koje se ogleda u predaji u posjed pokretnih stavri pobrojanih u tuzbi, a polazeci od podjele tuzbenih zahtjeva prema njihovom materijalnopravnom uporistu, odnosno materijalnopravnoj zastiti koja se njima trazi, i uzevsi u obzir cinjenice na kojima se zahtjev tuzitelja temelji, jasno je da je u konkretnom slucaju tuzitelj prema tuzenima istakao stvarnopravni, a ne obligacionopravni zahtjev.
(Presuda Apelacionog suda Brcko distrikta Bosne i Hercegovine, broj: 96 0 P 026133 14 Gz, od 08.09.2014. godine)